Prethodne analize izvedivosti projekta

Studija isplativosti ili izvedivosti (eng. Feasibility study) je dokument koji je polazišna točka za odlučivanje treba li krenuti u realizaciju ideje/projekta. Obuhvaća ekonomske, pravne, tehnološke, lokacijske, organizacijske, vremenske i ostale komponente. Osim toga, može sadržavati nekoliko opcija ili metoda za dostizanje potencijalnog poslovnog uspjeha.

Ulaskom Hrvatske u članstvo EU otvorile su se brojne mogućnosti sufinanciranja projekata sredstvima raznih fondova. Kako bi se što uspješnije iskoristile dostupne financijske potpore, potrebno je pripremiti složenu projektnu dokumentaciju. Ključni dokument u pripremi takvih projekata predstavlja studija izvodljivosti te analiza koristi i troškova, u kojoj se detaljno i po propisanoj metodologiji analiziraju sve koristi i troškovi projekta te se demonstrira njegova opravdanost za financiranje iz EU fondova.

Studije izvedivosti s analizom troškova i koristi (eng. cost-benefit analysis) obavezan su dio projektne dokumentacije potrebne za sufinanciranje projekata iz strukturnih fondova EU, posebice infrastrukturnih projekata. Svrha im je odrediti je li projekt, s točke društvenog interesa, poželjan za ulaganje. U studijama izvedivosti se po propisanoj metodologiji analiziraju sve koristi i troškovi projekta te se time dolazi doopravdanosti financiranja istog iz javnih sredstava. Takvi projekti tipično uključuju izgradnju i opremanje novih objekata ili druge infrastrukture u područjima znanosti, obrazovanja, gospodarstva, turizma, prometa, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom itd. Izrada studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi složen je zadatak.

Isplativost projekata privatnih investitora definira se kroz povrat uloženih sredstava kroz određeno vremensko razdoblje odnosno kroz ostvareni profit. Za razliku od njih, projektima financiranima od strane EU programa primarni je zadatak donijeti koristi društvenoj zajednici. Tu se najprije radi o projektima kao što su izgradnja bolnice, ceste, škole, odlagališta otpada itd, ali i većim projektima privatnog poduzetništva koji mogu donijeti dugoročne koristi za širu zajednicu, a ne samo za vlasnika poduzeća. Procjena opravdanosti ulaganja u takav, najčešće društveno koristan projekt vrlo je složen postupak, a glavni alat koji se pri tom koristi je Analiza troškova i koristi, odnosno Cost-benefit analiza.

Analiza troškova i koristi financijski je instrument kojim se kvantificiraju svi troškovi i gubici s jedne, te svi očekivani prihodi i koristi nekog pothvata s druge strane. Dakle, u obzir se ne uzima samo financijsko-ekonomska analiza već se gleda širi društveni kontekst: utjecaj na okoliš, socijalna pitanja i sl. Cost-benefit analiza bi trebala biti temelj izračuna opravdanosti svakog javnog projekta kao i osnovni instrument kojim je moguće napraviti kvalitetnu usporedbu više različitih javnih projekata.

Naša metoda izrade investicijske studije temelji se na ulaznim podaci o investiciji i njezinim ciljevima, analizi tržišta (procjena ponude i konkurencije; tržište prodaje ili pružanja uluga; tržište nabave; marketing), tehnološko - tehničkoj analizi (opis tehničko - tehnološkog procesa; utrošak sirovina, materijala, energenata; tehnička struktura ulaganja; karakteristike građevinskog objekta; analiza potrebnih kadrova; proračun godišnjih bruto plaća) te analizi lokacije i dinamike realizacije ulaganja. Nakon tih početnih parametara dobiveni su svi ulazni parametri koji se koriste za ekonomsko - financijsku analizu (ulaganje u osnovna sredstva; ulaganje u obrtna sredstva; struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva; izvori financiranja i kreditni uvjeti; proračun amortizacije; proračun troškova i kalkulacija cijena; projekcija računa dobiti i gubitka; financijski tok; ekonomski tok; projekcija bilance) i analizu osjetljivosti (ekonomski vijek projekta; fizički vijek materijala; diskontna stopa). Na osnovu svih dobivenih rezultata dolazi se do zaključne ocjene investicijskog programa.