MPLAN    Djelatnosti    Reciklažna dvorišta i odlagališta građevinskog otpada
Reciklažna dvorišta i odlagališta građevinskog otpada
 

Projektni ured nudi izradu kompletne projektne dokumentacije  :

Reciklažna dvorišta i odlagališta građevinskog otpada

Građevni (građevinski) otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekostrukcije, ukljanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg je nastao (Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)).

Grupe građevnog otpada jesu:

  • beton, cigle, pločice i materijali na bazi gipsa
  • drvo, staklo i plastika
  • mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran
  • metali (uključujući i njihove legure)
  • zemlja, kamenje i iskop od rada bagera
  • građevinski materijal na bazi gipsa
  • ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

U svakodnevnom govoru često se spominje i pojam ŠUTA što podrazumjeva: žbuku, dijelove zida, betona, keramičkih pločica, crijepova, elektrodijelova, stolarija i slično.

Građevni (građevinski) otpad koji sadrži azbest:

a) Čvrsto vezani azbestni otpad –  građevinski otpad koji sadži azbest i pretežito anorganske tvari (npr. azbestno cementni proizvodi kao što su fasadne i krovne ploče, cijevi za vodopskrbu i odvodnju, zatim azbest koji je nanešen na tkanine ili karton metodama otvrdnjavanja i slično).

b) Čvrsto vezani azbestni otpad –  građevinski otpad koji sadži azbest i pretežito organske tvari, nastao u postupcima prerade azbesta (kao što su materijali onečišćeni azbestom poput podnih obloga koje sadrže azbest, spojni kitovi i brtvene mase)

c) Slabo vezani azbestni otpad – izolacijski materijali koji sadrže azbest (kao što su trake i odjeća za zaštitu od visokih temperatura, vatrootporne ploče, čestice prašine iz filtera, lake građeviske ploče i slično).

Za više informacija o otpadu koji sadrži azbest pročitajte: Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07).

 

RECIKLIRANJE I GOSPODARENJE GRAĐEVNIM OTPADOM

Razvijene zemlje Europske unije, točnije Nizozemska, Belgija i Danska, recikliraju više od 80% građevnog otpada i otpada od rušenja. U Hrvatskoj se godišnje proizvede više od 2 milijuna tona građevnog otpada, a kako nije u potpunosti organiziran ekonomski sustav gospodarenja, samo se 5% građevnog otpada reciklira ili zbrinjava na prihvatljiv način.

Nesavjesno postupanje s građevnim otpadom uzrokuje povećanje volumena otpada na odlagalištima te se nepotrebno razbacuju resursi, nagrđuje i onečišćuje okoliš.

Većina hrvatskih županija još uvijek nije odredila lokacije za gospodarenje građevnim otpadom koji nerijetko završava na odlagalištima komunalnog otpada. Također, veliki problem predstavljaju tzv. “divlja odlagališta” koje osim što narušavaju estetski izgled, onečičščuje i zagađuju okoliš.

Građevni otpad mora se odvojeno skupljati i zatim reciklirati. Vlasnik građevnog otpada mora otpad predati tvrtki koja ima koncesiju za gospodarenje građevnim otpadom. Zabranjeno je odlaganje građevnog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje za to nisu predviđene.

Postupci obrade, oporabe / recikliranja i zbrinjavanja otpad uvelike ovise o njegovu sastavu. Zbog potpunije uporabe otpada, prilikom zbrinjavanja potrebno je odvojeno prikupiti i sastavnice takvog otpada kao što su željezo, drvo, staklo, cigla, beton i plastika, koje potom valja pojedinačno zbrinuti.

Kameni otpad treba usmjeriti na prikljupljanje u stalne kamenolome sa ili bez drobilana. Betonski lom i izdvojeni lom opeke i crijepa prigodom rušenja zgrada treba odvoziti na trajna odlagališta.

GOSPODARENJE GRAĐEVNIM OTPADOM

Gospodarenje građevnim otpadom podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje građevnog otpada.

Građevni otpad ne smije se odložiti na mjestu nastanka kao niti na lokacijama koje nisu za to predviđene.

Građevni otpad potrebno je u potpunosti (ili u najvećoj mogućoj mjeri) oporabiti odosno reciklirati bez njegova trajnog odlaganja u prirodni okoliš. Oporabljeni / reciklirani materijal može se ponovno koristiti u gradnji kao:

  • materijali za nosive slojeve cesta, staza i parkirališta
  • materijal za nasipavanje, drenažu i kamenozaštitu
  • dodatak za nove asfaltne mješavine
  • dodatak raznim vrstama betona i mortova
  • materijal za izradu betonskih elemenata i sklopova.

Oporabljeni građevni materijali se nazivaju reciklirani agregati te jesu:

  • reciklirani asfalt
  • reciklirani beton
  • reciklirani crijep i keramika
  • reciklirane mješavine (mješavine cigle i šute, mješani asfaltni i betonski lom).

Odlaganje građevnog otpada može se obavljati u slučajevima kada ga nije moguće materijalno i/ili energetski oporabiti i ponovno uporabiti, kao i u slučaju kad građevni otpad nastaje uklanjanjem bespravno izgrađenih građevina ili njihovih dijelova u provedbi inspekcijskog rješenja.

TIPOVI GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE GRAĐEVNIM OTPADOM

Pretovarna (transfer) stanica – je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog trasnportu prema centru za gospodarenje otpadom.

Reciklažno dvorište za građevni otpad –  je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada. reciklažno dvorište se sastoji od 3 zone:

  • PRIHVATNA ZONA (namijenjena prihvatu i privremenom skladištenju građevnog otpada do njegove obrade),
  • ZONA OBRADE GRAĐEVNOG OTPADA (izdvajanje metalnih komada pomoću magneta, drobljenje građevnog otpada i klasiranje u frakcije)
  • ZONA SKLADIŠTENJA I OTPREME RECIKLIRANOG AGREGATA.

Odlagalište građevnog otpada – građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući: interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje; stalno odlagalište otpada ili njegov dio, koje se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdolje duže od 1 godine); iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.

Obradu građevnog otpada otpada moguće je obavljati na mjestu nastanka ako su na raspolaganju odgovorajući uređaji za tu namjenu. Druga mogućnost jest da se građevni otpad preveze do mjesta gdje će se obrađivati.

Izravnim odlaganjem materijala nastalog rušenjem na odlagališta, bez prethodne obrade i recikliranja, nastaje višestruka šteta za društvo:

1. Umjesto recikliranja i uporabe recikliranog materijala za novu izgradnju upotrebljava se za te iste svrhe materijal iz prirodnih, neobnovljivih izvora. Stoga je širi društveni interes da se građevni materijal nastao rušenjem građevina reciklira u najvećoj mogućoj mjeri te se na taj način smanji potreba za uporabom materijala iz prirodnih, neobnovljivih izvora.

2. Odlaganjem materijala nastalog rušenjem bez prethodne obrade (izdvajanje, selekcioniranje, recikliranje, prosijavanje itd.) nepotrebno se povećava količina građevnog otpada koji se trajno deponira, time se povećava devastacija prostora.Proces se znatno smanjuje i ograničava postupkom recikliranja, jer se količina materijala koji se trajno odlaže višestruko umanjuje.

POPIS TEHNOLOŠKIH PROCESA RECIKLIRANJA GRAĐEVNOG OTPADA

  • Rušenje građevinskih objekata i/ili ostali radovi (iskop, zemljani radovi,…)
  • Odvojeno skupljanje
  • Proces recikliranja građevnog otpada
  • Proizvodnja novih proizvoda

ZAKONSKA REGULATIVA

  • Zakon o otpadu (NN  178/04, 111/06, 60/08, 87/09)
  • Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
  • Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN42/07)
  • Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08)
 
 
 
 
 
   Povratak na djelatnosti